Inicijativa Glas Poduzetnika

Tko smo mi

Inicijativa Glas poduzetnika, je u ovome trenutku neformalna skupina građana koja se spontano okupila u drugoj polovici ožujka 2020. godine. Inicijativa je pokrenuta od strane grupe poduzetnika koji su smatrali da u javnom prostoru nema dovoljno glasova iz privatnog sektora te da je očigledan manjak svijesti o ozbiljnosti trenutka i posljedicama koje će vrlo vjerojatno zadesiti naše gospodarstvo, a primarno za mikro, male i srednje poduzetnike koji zapošljavaju 70% radnika u privatnom sektoru.

Inicijativa okuplja poduzetnike, obrtnike i sve privatnike i zaposlenike privatnog sektora. Komunikacija je započela kroz Facebook grupu i stranicu, gdje se u roku od 24 sata okupilo preko 1.000, a u manje od 7 dana preko 30.000 članova. Inicijativu također, formalno i neformalno, podržava velik broj poslovnih udruga (Nacionalna udruga ugostitelja, HURA, Lipa, CISEX, MBA Croatia, Udruženje organizatora i realizatora događanja, Women in Adria, CRO.AI …). U ovom trenutku Inicijativa je jedina organizacija koja prati i prenosi glas realnog sektora.

Broj tvrtki koje su se službeno priključile inicijativi je veći od 4000, s ukupnim prihodom od 25 milijardi kuna i više od 40.000 zaposlenih i stalnih vanjskih suradnika.

Zbog čega je Inicijativa pokrenuta

U ovom doista teškom trenutku za našu zemlju, koja dijeli sudbinu mnogih drugih zemalja u svijetu zahvaćenih pandemijom korona virusa, članovi Inicijative prepoznaju da je danas potpuno jasno, da uz veliku opasnost koja ova pandemija predstavlja za zdravlje i život ljudi, našem cjelokupnom gospodarstvu predstoji gotovo izvjesno veliki pad. Čak štoviše, ovisno o trajanju mjera civilne zaštite koje su proglašene zbog borbe s pandemijom, gospodarstvu prijeti i potpuno urušavanje. Takva će se situacija nesumnjivo odraziti na sve sudionike ekonomskih procesa u Republici Hrvatskoj, prije svega kroz veliki rast broja nezaposlenih, kao i kroz prestanak djelovanja značajnog broja ekonomskih subjekata koji djeluju u realnom sektoru. Ti subjekti predstavljaju motor našeg gospodarstva, a koji u konačnici, svojim radom te plaćanjem poreza i doprinosa odn. punjenjem proračuna, financiraju i cjelokupni javni sektor i funkcioniranje samih državnih službi, pa tako i onih čija nam je stabilnost u ovom trenutku za vrijeme trajanja pandemije najpotrebnija.

Mjere Vlade koje su do ovog trenutka objavljene, po mišljenju Inicijative, nemaju niti približno doseg i ne obećavaju učinak koji bi zajamčio izgledne šanse za oporavak gospodarstva u ikakvom prihvatljivom razdoblju, dok među poduzetnicima postoji opravdani dojam da se, unatoč pozivima na solidarnost, upravo od privatnog sektora očekuje da podnese glavninu, ako ne i pretežiti dio financijskog tereta ove krize u koju smo već zagazili.

Čemu se nadamo, a koju situaciju želimo izbjeći

Procjenjujemo da će u najgorem scenariju do kraja 2020. godine oko 400.000 ljudi ostati bez posla, te još 160.000 u 2021. godini.
To će ukupan broj nezaposlenih u 2020. dovesti do 530.000 (trenutno je 130 tisuća nezaposlenih) te do čak 700.000 u 2021. (što je preko polovice od trenutno svih zaposlenih, kojih ima 1.312.000).

U drugom scenariju, u kojem Vlada ne mijenja svoje mjere, taj će šok biti samo djelomično ublažen. Procjenjujemo 290.000 novih nezaposlenih do kraja 2020. te dodatnih 120.000 u 2021., čime se ukupni broj nezaposlenih u 2021. penje na 550.000. Procjena je to na temelju negativne reakcije većine tvrtki na predložene mjere odgode koje nikome ne donose sigurnost u planiranju poslovne 2020. ni 2021. godine. Ipak dio poduzetnika neće imati izbora i bit će prisiljeni uzimati kredite, no u svakom slučaju morat će reagirati sa otpuštanjima.

Vladin scenarij također dovodi do snažnog rasta deficita proračuna, prvenstveno zbog neadekvatnog paketa mjera pomoći gospodarstvu te, pretpostavljamo, izostanka jačih rezova na rashodovnoj strani proračuna. Procjenjujemo da bi deficit proračuna u 2020. mogao u tom slučaju iznositi gotovo 39 milijardi kuna ili skoro 10% BDP-a. U 2021. deficit se smanjuje zbog stopiranja subvencija plaća i poreznih odgoda, ali je i dalje visokih 27 milijardi ili 6.8% BDP-a.

U trećem scenariju, u kojem Vlada u potpunosti usvaja mjere inicijative Glas Poduzetnika, trošak krize na radna mjesta može biti značajno ublažen.

Konkretno, do 150.000 ljudi koji ostaju bez posla do kraja 2020. te još 60.000 u 2021., što znači ukupno 290.000 nezaposlenih u 2020. te 350 tisuća u 2021. Nakon toga kreće puno jači ekonomski oporavak s obzirom da je veliki broj tvrtki spašen od propasti.

U ovom scenariju prihvaćanja naših mjera deficit proračuna bit će nešto manji 2020., oko 25 milijardi kuna, odnosno do 6.4% BDP-a, da bi se već u 2021 smanjio na 3 milijarde (0.8% BDP-a) zbog pretpostavke puno bržeg oporavka privatnog sektora.

U sva tri scenarija za 2021. je uračunat i učinak pada zaposlenosti – u privatnom i u javnom sektoru.

Kriza će bez sumnje imati negativan učinak na zaposlenost u svakom scenariju. Zato je cilj inicijative Glas Poduzetnika da se rizik najgoreg scenarija maksimalno smanji. Vlada u ovom trenutku ne razumije kaskadni učinak na ekonomiju koji će njihove neadekvatne mjere prouzročiti.

Osim toga Vlada niti u jednom trenutku javnosti nije dala informaciju o vlastitim projekcijama, kao niti podatke, predviđanja ili simulacije na temelju kojih su donesene njihove odluke. Dok to ne pokažu javnosti, ostaju naše projekcije, limitirane sa pristupom službenim podacima, ali prilagođene sa anketama prema članovima inicijative i osluškivanju učinaka u realnom vremenu.

Informacije o poduzetnicima prikupljene iz prvih anketa

Ankete su napravljene na članovima Facebook Grupe Inicijativa Glas Poduzetnika, a na njih je odgovorilo nekoliko tisuća ispitanika, koje gotovo da možemo smatrati reprezentativnim uzorkom privatnog sektora. Rezultati anketa su dali sljedeće informacije:

  1. Preko 80% tvrtki ima izuzetno male novčane rezerve – manje od 20.000 kuna.
  2. Preko 90% poduzetnika izjavljuje da njihove firme mogu uz prilagodbe u poslovanju izdržati bez zatvaranja maksimalno do 3 mjeseca
  3. Već u prvim tjednima krize preko 70% tvrtki je bilo direktno pogođeno i moralo prilagođavati poslovanje ili čak otpuštati zaposlenike
  4. Posljedice neaktivnih mjera bi imale i značajne demografsko ekonomske posljedice – 21% poduzetnika bi razmišljalo o odlasku iz zemlje, a dodatnih 30% ne odbacuje tu opciju kao mogućnost
  5. Većina poduzetnika se nada i čeka nove mjere Vlade – njih 68%. U trenutku ankete već je 9% počelo otpuštati svoje zaposlenike, a samo 7% je bilo spremno prihvatiti mjere koje je Vlada u tome trenutku donijela
  6. 98% ispitanika smatra da ministar Horvat loše radi svoj posao i da ga treba smijeniti
  7. Na temelju zadnje ankete o planiranim potezima poduzetnika treba dodatno procijeniti ukupan efekt Vladinih mjera (anketirano 450 malih poduzetnika koji u ovom trenutku planiraju podijeliti 1.500 otkaza)

Sažetak: Ankete Inicijative se u potpunosti poklapaju s analizama naših i vanjskih ekonomskih stručnjaka. Poduzetnici su vrlo loše pripremljeni za krizu i nema načina da zaštite svoje poslovanje. Velik broj već sada osjeća dramatične promjene u poslovanju i kreću otpuštati zaposlenike, a paralelno razmišljaju i o drugim ekstremnim mjerama kao što je napuštanje zemlje kad se globalna situacija stabilizira. Mjere Vlade koje su donesene u ožujku su u potpunosti neadekvatne i percipirane kao beskorisne. Sve te informacije potvrđuju smisao postojanja Inicijative.

Referentne prakse drugih zemalja

Velika većina zemalja u okruženju pokušava svojim mjerama “kupiti vrijeme” tvrtkama kako ne bi morale na samom početku ove krize donositi odluke koje bi mogle trajno oštetiti ili uništiti njihovo poslovanje. Države stoga preuzimaju na sebe dio primanja zaposlenika i oslobađaju tvrtke svih davanja na plaće u periodu od 2-4 mjeseca s opcijom produženja perioda, a uz to nude vrlo povoljne kredite s počecima ili državnim garancijama. Logika iza njihovog postupka jest da je najskuplje za ekonomiju da tvrtke otpuste sve radnike, time uzrokujući socijalnu i društvenu krizu i recesijsku spiralu odmah u startu. Daleko bolja opcija je da država jednostavno “zamrzne” ekonomsku aktivnost, plati sve račune i tako pruži priliku tvrtkama da nastave normalno raditi jednom kad najjača karantena prođe te kad se gospodarstvo donekle prilagodi novonastaloj situaciji. Te mjere su stoga nedvosmislene: svakoj tvrtki mora biti isplativije zadržati radnike prvih 2-3 mjeseca nego ih otpustiti.

To nažalost nije slučaj sa hrvatskim mjerama: mnogim hrvatskim malim i srednjim poduzećima se više isplati ljude poslati na burzu nego prihvatiti predložene mjere.

Za primjer, zemlje kao npr. Grčka su, unatoč prezaduženosti, pripremile paket mjera težak 10 milijardi EUR samo za prva 3 mjeseca, kako bi njihove turističke tvrtke dočekale sezonu s radnom snagom na raspolaganju. Austrija uvodi skraćeno radno vrijeme gdje poslodavac plaća samo što je radnik napravio, dok razliku (zajedno sa davanjima) skoro u potpunosti pokriva država. Uz to, opraštaju se neplaćanje struje, grijanja i ostalih režija, odnosno isporuka neće biti isključenai ako se računi ne plate. U Češkoj dodatno samozaposleni koji moraju čuvati djecu (jer ne rade škole i vrtići) dobivaju naknadu od 15 EUR dnevno. Slovenija je za samozaposlene odredila osnovni dohodak od 70% njihovih primanja i potpuno ih oslobodila davanja. Apsolutno NIGDJE se ne spominju odgode plaćanja ili gomilanje dugova na strani poslodavca uz obaveze zadržavanja radnika. To je neprihvatljiv rizik koji tjera poslodavce na otkaze jer otkaz je najmanji rizik u takvoj situaciji.

Zahtjevi Inicijative Glas Poduzetnika

Zahtijevamo da se za tvrtke, obrte, paušalne obrte i samostalne djelatnosti kojima je naložena obustava rada, koji su direktno njome pogođeni odnosno koji imaju značajan pad prihoda, u svrhu zaštite radnih mjesta stalno i sezonski zaposlenih radnika, omogući:

  1. Oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza, u trajanju 3+3 mjeseca
  2. Oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih i gradskih prostora, javnih površina te ostalih nameta gradova i općina, u trajanju 3+3 mjeseca
  3. Moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata, u trajanju 12 mjeseci

Zahtijevamo i sljedeće trajne mjere za sve poduzetnike i obrtnike:

  1. Trajno omogućavanje plaćanje PDV-a po naplati
  2. Trajno ukidanje svih parafiskalnih nameta i obaveznih članarina
  3. Trajno ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit
  4. Trajno ukidanje minimalne osnovice za doprinose, za direktore i članove društva
  5. Pojednostavljenje procesa i znatno snižavanje troška likvidacije tvrtke

Također, slažemo se s postojećim mjerama koje su već odobrene, a za koje zahtijevamo jasnije i transparentnije kriterije te brze rokove realizacije:

  1. Subvencija minimalne plaće (ovo je Vlada u međuvremenu realizirala)
  2. Osiguranje hitnih, nisko kamatnih kredita za obrtna sredstva

Trošak mjera predloženih od Inicijative Glas Poduzetnika

Ukoliko bi Vlada donijela osnovne mjere za spas gospodarstva, koje predlaže Inicijativa Glas Poduzetnika, trošak u prvih 3 mjeseca bi iznosio 4,3 milijarde kuna, tj. na vjerojatnijih 6 mjeseci otprilike 8,6 milijardi kuna. Taj trošak se odnosi na oslobađanje plaćanja poreza na dobit, doprinose i prirez te oslobađanje naplate komunalnih naknada, gradskog najma, i ostalih lokalnih nameta.

Treća iznimno nužna mjera bi bila subvencioniranje minimalne plaće, na koju bi bilo potrošeno dodatnih 7,1 milijardi kuna u roku od 3 mjeseca tj. oko 14,2 milijardi na period od pola godine. Predloženo je i ukidanje parafiskalnih nameta koje bi bilo jednokratno i iznosilo 4,9 milijardi kuna.

Ukupni trošak navedenih mjera, i ukidanja parafiskalnih nameta bi bio oko 16,3 milijardi kuna na period od 3 mjeseca, odnosno 27,7 milijarde kuna na period od 6 mjeseci. Te mjere bi iznosile 4,1% udjela u BDP-u na period od 3 mjeseca, odnosno 6,9% BDP-a na vjerojatniji period od 6 mjeseci.

Analiza vrijedi kada bi se Vlada odlučila pobrinuti za čitav privatni sektor – govorimo o preko 700.000 radnih mjesta, a realno je očekivati da će svi biti u velikim problemima. Ali čak i kada bi odlučili intervenirati samo prema najugroženijima – njih 185 000 direktno i ekstremno pogođenih, brojke bi bile ove: ukupni trošak mjera SA ukidanjem parafiskalnih nameta bi bio 8,3 milijarde u periodu od 3 mjeseca, što bi bilo 2,1% BDPa ili 11,8 milijardi na period od 6 mjeseci, ili 2,9% BDPa.

S obzirom da su mnoge druge zemlje koje su u još lošijoj financijskoj situaciji (veće zaduženje) poduzele mjere koje su financijski još značajnije, smatramo da bi ovo bio početak mjera koje bi osigurale kakav takav nastavak funkcioniranja privatnog sektora i hrvatskog gospodarstva.

Analizu troška mjera za Inicijativu Glas Poduzetnika, napravio Vuk Vuković

Dugoročni ciljevi Inicijative

Inicijativa Glas Poduzetnika želi postati respektabilna Udruga mikro, malih i srednjih tvrtki, njihovih zaposlenika, te obrtnika, samozaposlenih i paušalaca. Mi nismo političari, niti nam je primarni cilj baviti se politikom, već predlagati adekvatne mjere, propise i zakone s ciljem smanjivanja poreza i nameta, unapređenja poduzetničke i investicijske klime te razvoja pravne države i tržišta RH.

Inicijativa ima sljedeće dugoročne ciljeve:

  • Edukacija javnosti o ulozi i važnosti poduzetništva za gospodarstvo, društvo i državu u cijelosti
  • Smanjenje, optimizacija i povećanje učinkovitosti državnog aparata sa svrhom dugoročne održivosti gospodarstva i pružanja kvalitetnijih usluga građanima
  • Unapređenje razvoja i kvalitetu društva u cijelosti. U želji da zajedno minimiziramo posljedice krize i čim prije kao društvo krenemo naprijed, Inicijativa Glas Poduzetnika glas.poduzetnika@gmail.com

U želji da zajedno minimiziramo posljedice krize i čim prije kao društvo krenemo naprijed,
Inicijativa Glas Poduzetnika
glas.poduzetnika@gmail.com